Нации и этничность в гуманитарных науках

The article traces back the evolution of the Croatian Gothicism, a complex of ideas of the Croats’ supposed close bonds with the Goths, from the Middle Ages to Modern Time. The author stresses that in the Middle Ages the Gothic legacy rose in importance for the Croats only in the course of their interaction with the Dalmatian Romans who were the first to apply the image of the barbarian Goths to Slavs. As a result of this interaction, the Croats accepted the idea of their supposed Gothic origin, which became part of the political discourse of the Croatian kingdom (Regnum Chroatorum). The opposition of “descendants of the Romans” (citizens of urban communes on the seaside) to “descendants of the Goths” (Slavs in the hinterland), inherited by Dalmatia from the Middle Ages, receded into the background in the late Renaissance, with the emergence of the proto-national Illyrianism, which, unlike the medieval Gothicist tradition, asserted autochtonous origins of the Slavic population of Dalmatia. The combination of the two trends, medieval Gothicism and Renaissance Illyrianism, was realized in the work “The Kingdom of the Slavs” by Mavro Orbini (1601) who turned Gothicism into an element of the Slavic proto-national discourse. The further complication of the proto-national discourse, which expressed in imparting proto-national nature to the Croat identity proper, has attached a new meaning to the appeal to the Gothic legacy.

Keywords: Dalmatia; Croatian kingdom; Gothicism; Illyrianism; proto-national discourse.

СПИСОК ЛИТЕРАТУРЫ

1. Акимова О. А. «Господин своего языка»: о попытке строительства государства в Хорватии конца XIII – первой половины XIV века // Славяноведение. 2013. № 1. С. 3–10.

2. Алимов Д. Е. Хорватская идентичность в раннее Средневековье: проблема интерпретации // Вестник СПбГУ. Сер. 2.2013. Вып. 4. С. 99–108.

3. Орбини М. Славянское царство. Происхождение славян и распространение их господства/ пер. Ю. Куприкова. М.: ОЛМАМедиа Групп, 2010. 575 с.

4. Станоjевић С. О првим главама Дукљанског летописа // Глас Српске краљевске академиjе. 1927. Књ. 126. С. 91–101.

5. Фома Сплитский. История архиепископов Сплита и Салоны/ вступ. статья, перевод, комментарий О. А. Акимовой. М.: Индрик, 1997. 320 с.

6. Ančič М. Dva teksta iz sredine 14. stolječa. Prilog poznavanju «društvenog znanja» u Hrvatskom Kraljevstvu // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 2013. Sv. 40. S. 155–200.

7. Banac I. The redivived Croatia of Pavao Ritter Vitezovič // Harvard Ukrainian Studies.

1986. Vol. 10. Nr. 3–4. P. 492–507.

8. Blazevič Z. Vitezovičeva Hrvatska izmedu stvarnosti i utopije: ideološka koncepcija u djelima postkarlovačkog ciklusa Pavla Rittera Vitezoviča (1652–1713.). Zagreb: Barbat, 2002. 279 s.

9. Blazevič Z. Ilirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2008.400 s.

10. Cipek T. Oblikovanje hrvatskog nacionalnog identiteta. Primordijalni identitetski kod u ranoj hrvatskoj političkoj misii // Dijalog povjesničara-istoričara / Ur. I. Graovac, H.-G. Fleck. Zagreb: Friedrich Naumann Stiftung, 2001. S. 59–75.

11. Hauptmann L. Kroaten, Goten und Sarmaten // Germanoslavica. 1935. Vol. III. S. 95-127, 315–353.

12. Katičić R. Vetustiores ecclesiae spalatensis memoriae // Starohrvatska prosvjeta. Ser. III. 1987. Sv. 17. S. 17-51

13. Ljetopis Popa Dukljanina. Latinski tekst sa hrvatskim prijevodom i «Hrvatska kronika»/ priredio V.Mosin. Zagreb: Matica hrvatska, 1950. 107 s.

14. Madunič D. Strategies of distinction in the work of Vinko Pribojevič // Whose love of which country? Composite states, national histories and patriotic discourses in Early Modern East Central Europe/ ed. by B. Trencsényi and M. Zászkaliczky. Leiden; Boston: Brill, 2010. P. 177–202.

15. Matijevič Sokol M. Torna Arhidakon i njegovo djelo: ráno doba hrvatske povijesti. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002. 385 s.

16. MužičI. Hrvatska kronika u Ljetopisu Popa Dukljanina. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2011. 343 s.

17. Orbini M. Kraljevstvo Slavena/ Prevela S. Husič; priredio i uvodnu studiju napisao F. Sanjek. Zagreb: Golden marketing: Národně novině, 1999. 623 s.

18. Peričič E. Sclavorum Regnum Grgura Barskog: Ljetopis Popa Dukljanina. Zagreb: Krščanska sadašnjost, 1991. 370 s.

19. Pribojevič V. O podrijetlu i slavi Slavena/ Převelí V. Gortan, P. Knezovič. Zagreb: Golden marketing: Národně novině, 1997. 211 s.

20. Rus J. Kralji dinastije Svevladičev, najstarejši skupni vladarji Hrvatov in Srbov 454–614. Ljubljana: Univerzitetna tiskárna J. Blasnika, 1931. 208 s.

21. Sižgorič J. O smještaju Ilirije i o gradu Sibeniku/ priredio i preveo V. Gortan. Sibenik: Muzej grada Šibenika, 1981. 122 s.