Iz povijesti albanskog naroda

Od kraja 3.stoljeca do kraja 1. stoljeca prije Krista Iliri su bili pokoreni od strane Rimljana i romanizirani. Messapi su plemena iz Juzne Italije, koja su se mozda preselila s Krita u 10-9 stoljecu prije nove ere.Frakija je povijesna oblast na istoku Balkanskog poluotoka, izme?u Egejskog, Crnog i Mramornog mora (od imena drevnog stanovnistva frakijaca). Tracani, skupina drevnih indoeuropskih plemena (daci, odrisi, Geti itd.), koji su naseljavali sjeveroistok Balkanskog poluotoka i sjeverozapad Male Azije. Tijekom Velikog preseljenja naroda mijesali su se s drugim plemenima, postajuci jedan od etnickih elemenata pri formiranju Bugara, Rumuna, Albanaca i drugih naroda. Tracki jezik, zasebna grana indoeuropske jezicne obitelji Pisani spomenici (pojedinacne rijeci, sjaji i kratki natpisi) datiraju iz sredine tisucljeca prije Krista.e. u prvim stoljecima tisucljeca prije Krista. e. sjeverozapadni dio Balkanskog poluotoka i susjedna podrucja sa sjevera naseljavali su Iliri, sjeveroistocni-Tracani, Juzni-Grci (Heleni). Za rano zeljezno doba u Zapadnoj Europi karakteristicna je takozvana Hallstatt kultura, koja je ovo konvencionalno ime dobila po gradu Hallstatt u zapadnom dijelu Austrije, u cijoj je blizini otkriveno ogromno groblje koje je u grobnim dobrima sadrzavalo najstarije zeljezne proizvode u Srednjoj Europi, datirane u stoljecu prije Krista, proizvodnju zeljeza donijeli su najstariji Indoeuropljani iz stepa Juznog Urala. Ovdje su otkriveni rudnici soli iz istog razdoblja, u kojima su prona?eni brojni alati rada koji su se u to vrijeme koristili u rudarstvu. Glavna teritorija sirenja halstatske kulture poklapa se s podrucjem naseljavanja ilirskih plemena i djelomicno Kelta. Ali spomeniki, slicni halstattu, otkriveni su i na Balkanskom poluotoku, na teritoriji istocne Europe, Juzne Njemacke, istocnih krajeva Francuske. Halstatskoj kulturi bliske su kulture pocetka zeljeznog doba Pirenejskog poluotoka i Italije. Zeljezno doba u Italiji pocinje u 10.stoljecu prije nove ere. na otoku Siciliji kultura se u tom razdoblju razvija, ocito, pod stalnim utjecajem Egejskog svijeta. Kultura Juzne Italije, kao i podrucje Pitsena (Srednja Italija), pokazuju znakove ilirskog utjecaja. Tracani su naselili sjeverozapadnu Malu Aziju i u 7. stoljecu prije Krista tracko pleme trera napalo je zajedno s kimerijcima na teritoriju Lidije. Me?utim, tek nakon sto je Lidija dva puta dobila pomoc od Asirije, a kimerijci su bili oslabljeni sukobima sa Skitima, Lidijci su pobijedili. Moc kimerijaca je slomljena. Ostaci kimerijaca naselili su se u sjeveroistocnom dijelu Male Azije, gdje su se postupno spojili s lokalnim stanovnistvom. Glavno stanovnistvo Balkanskog poluotoka sjeverno od grcke ostalo je lokalno frakijsko poljoprivredno pleme, ciji je stupanj razvoja vec bio prilicno visok. Broncani i posebno zlatni proizvodi prona?eni u Rumunjskoj svjedoce o prilicno razvijenoj tehnici njihove izrade; upotreba pojedinih zeljeznih oru?a bila je poznata u Karpatsko – dunavskim zemljama i prije dolaska skifa. Lokalna plemena su odavno povezana s plemenima halstatske kulture, kao i s grckim plemenima na jugu Balkanskog poluotoka, ciji utjecaj postaje posebno vidljiv upravo od tog vremena. Stoga je moguce da je utjecaj koji su Skiti poceli dozivljavati od lokalnih plemena koja su ih pokorila bio veci od utjecaja koji su oni sami imali na njih.

Sirenje zeljeza na Balkanu doprinijelo je daljnjem razvoju poljoprivrede, koja je ovdje nastala jos u razdoblju neolita; upravo je u prvoj polovici Milenijumskog tisucljeca pocela se siroko siriti poljoprivreda oranja. Poboljsanje oru?a rada doprinijelo je razvoju zanata oruzja, kovaca, stakla, loncarstva; me?utim, loncarski proizvodi su jos dugo ostali grubi i primitivni, jer se loncarski krug u tim zemljama jos nije koristio.