Iz povijesti grckog naroda

Андрей Тихомиров Iz povijesti grckog naroda

Grci: formiranje naroda, migracije

Grci (samo ime Heleni) narod koji cini glavno stanovnistvo Grcke, Kipra. Ime Grci su im u drevno doba dali Rimljani po imenu jednog od malih plemena helenskih kolonista na jugu Italije. Helenski narod poceo se oblikovati oko 12. stoljeca prije Krista. e. kao rezultat mijesanja najstarijih stanovnika Grcke pelazga s pridoslicama iz Male Azije (tirseni, karijci itd.), koji su zauzvrat izasli iz stepa Juznog Urala (gdje je nastala najstarija indoeuropska zajednica), i plemena sa sjevera-zapada Balkanskog poluotoka, koja su se tada sastojala uglavnom od cetiri plemena: Ahejci, Jonjani, eolijci, dorijanci i neki drugi, manji.

Grci su bili vodici visoke civilizacije, imali su veliki kulturni utjecaj na susjedne narode, poticali razvoj materijalne proizvodnje u njima i pridonijeli raspadanju primitivnog komunalnog sustava. Klasno drustvo nastaje prvenstveno tamo gdje se razvilo drevno umjetno navodnjavanje, u podrucjima usko povezanim s drevnim poljoprivrednim civilizacijama. Prelazak ljudi u novu drustvenu formaciju bio je povezan s nizom razloga, prije svega s razvojem progresivnih oblika gospodarstva i tehnike. Ova strana ljudske aktivnosti u doba klasnog drustva odrazava se u arheoloskim materijalima-sirenju loncarske posude,zeljeznih poljoprivrednih oru?a. Osim toga, arheoloski materijal daje zivopisnu sliku zivota razreda. S pojavom klasnog drustva povezano je nastanak gradova, izgradnja velikih arhitektonskih gra?evina, sirenje pisanja, dosad nevi?ena akumulacija luksuza i pojava novca.

Najvaznije informacije o razlicitim aspektima povijesti formiranja starogrcke nacionalnosti sadrzane su u drevnoj knjizevnoj tradiciji – djela antickih pisaca koja su do naseg vremena dosla u vise ili manje cjelovitom obliku, dokumentarni izvori: dekreti, zakoni, ugovori, posvete itd.; materijalni spomenici: ostaci zgrada, oru?a, oruzja, kucanskih predmeta; podaci starogrckog jezika. Arheoloska otkrica dala su puno novih stvari u proucavanju povijesti grada. Sliman je 1871. godine poduzeo iskopavanja brda Hisarlik u Maloj Aziji. otkrio je ostatke drevne Troje i niz naselja koja su postojala prije njega. Prilikom iskopavanja Mikene i Tirinfa, Sliman je pronasao ogroman materijal koji omogucuje razgovor o posebnoj mikenskoj kulturi. Godine 1900.engleski arheolog Arthur Evans pronasao je ostatke palace na mjestu drevnog Knososa, sto je omogucilo razgovor o kretskoj kulturi, koja je bila starija od mikenske.

Od knjizevnih djela posebno su vrijedna djela grckih povjesnicara. Anticka historiografija vuce korijene iz drevnog epa, predstavljenog tako poznatim pjesmama kao sto su "Ilijada" i "Odiseja". Podaci o zivotu beotijskog seljastva u razdoblju nastanka robovlasnickog drustva sadrzani su u pjesmama beotijskog pjesnika Hesioda "radovi i dani", "Teogonija".