Iz povijesti grckog naroda

Grcko drustvo tog vremena, u obliku u kojem se odrazava u pjesmama, nastavlja zadrzavati plemensku strukturu. Rodovi, fratrije, kao udruzenja nekoliko rodova, i fila (plemena) jos uvijek su u potpunosti zadrzali svoje znacenje glavnih drustvenih podjela. Homersko drustvo nije poznavalo privatno vlasnistvo nad zemljom, nije poznavalo razvijeni sustav podjele rada i razvijenu razmjenu, u njemu jos nije nadzivio obicaj krvne osvete i nastavili su postojati drugi elementi svojstveni opcinindoeuropskom plemenskom sustavu. Istodobno, u homerskom razdoblju zeljezo postupno postaje osnovni metal (dolazi takozvano "zeljezno doba", koje potjece od drevnih metalurga Juznog Urala), sto je izrazilo ogromnu prednost homerskog drustva u usporedbi s Kretsko-mikenskim. Gospodarski zivot temeljio se na relativno vec visoko razvijenoj poljoprivredi i stocarstvu. U cjelini, gospodarstvo homerskog razdoblja bilo je prirodno zatvoreno. U pjesmama (uglavnom u "Odiseji") u pojedinim slucajevima spominju se trgovci, ali, kao pravilo, to nisu bili Grci, vec Fenicani. Pojavili su se i profesionalni obrtnici. Iako je materijalna kultura ovog razdoblja u usporedbi s kreto-mikenskom bila na nizoj razini, naslijedila je od prethodnog tehnicka dostignuca kao sto su loncarsko kolo, tehnika slikanja vaza i sl., sto je pridonijelo daljnjem razvoju zanata. Razvijalo se gra?evinsko poslovanje, loncarska tehnika, pomorsko poslovanje. Na ovoj ekonomskoj bazi neizbjezno je doslo do raspada drevnog plemenskog sustava. Odvojena je plemenska aristokracija. Aristokratski ratnici, za razliku od obicnih budnika, borili su se na kocijama koje se prvi put pojavljuju na podrucju Juznog Urala. Plemstvo dobiva vecinu ratnog plijena. Zivi u velikim kucama, s gospodarskim zemljistem, ali je vecina stanovnistva i dalje bila sastavljena od slobodnih poljoprivrednika. Me?u zajednicama, s jedne strane, pojavili su se ljudi koji su izgubili svoje zemljiste, a s druge strane, koji su u svojim rukama koncentrirali nekoliko zemljista. Na dnu drustvene ljestvice stajali su metanasti, ljudi koji su iz jednog ili drugog razloga prekinuli vezu sa svojom zajednicom i zbog toga bili liseni zastite, radnici i, konacno, robovi. Ropstvo u homerskom drustvu bilo je patrijarhalnog karaktera. Bilo je relativno malo robova (u "Odiseji" se spominju robovi cesce nego u "Ilijadi"), me?u njima prevladavaju zene ciji se rad koristi u kucanstvu. Homersko drustvo jos nije poznavalo drzavu u pravom smislu te rijeci. Veliki znacaj u tom razdoblju imali su plemenski vo?a (Basil), Vijece starjesina (bule) i narodna skupstina (agora), koja se sastojala od svih slobodnih clanova zajednice. S porastom drustvene diferencijacije, Narodna skupstina i plemenski vo?a postupno su gubili svoje prethodno znacenje. Pojacao se znacaj vijeca starjesina, u ciji sastav sada nisu bili starjesine, vec plemeniti i bogati.

Razlog Trojanskog rata bila je otmica Helene, supruge kralja Mepelaja od strane Pariza – Aleksandra, sina trojanskog kralja Priama. Duboko uvrije?en, Menelaj je pozvao mnoge kraljeve i ratnike u pomoc. Me?u njima su bili slavni ratnici poput Diomeda, Odiseja, Ajaksa i najhrabriji od junaka – Ahilej, mladi sin bozice Thetis, vo?a hrabrih mirmidonaca. Pohod ahejskih (grckih) druzija predvodio je stariji brat Menelaja Agamemnon, kralj Mikena i Argosa. Ahejski ratnici zauzeli su ravnicu izme?u troje i mora, izvukli brodove na obalu i postavili svoj logor, iz kojeg su vrsili napade, pljackajuci i razarajuci mala naselja. Opsada Troje trajala je devet godina. Desete godine doslo je do sva?e izme?u dva poglavara – Ahila i Agamemnona. Kralj Agamemnon, arogantan i pohlepan, uvrijedio je hrisa, svecenika boga Apolona, odbijajuci prihvatiti otkupninu koju je svecenik donio za zarobljenu Kcer. HRIS se zalio Apolonu, a on je, bijesan na ahejce, poslao neshvatljivu kugu na njih, Ahilej je, zeleci otkriti uzrok smrti ahejskih ratnika, sazvao skup na kojem je proricatelj Calchas svima otkrio agamemnonovu krivnju, rekavsi da bi po volji Apolona kci Hrisa trebala biti vracena ocu. Ljutiti Agamemnon je u zamjenu za svoju zarobljenicu zahtijevao Briseidu, koja je ranije bila dana Ahilu. Ogorceni Ahilej ponudio je da spor rijesi silom, ali bozica Atena ga je zadrzala. Izjavio je da ni on ni njegovi ratnici vise nece sudjelovati u bitkama. Nakon sto je pozvao marmidonce, povukao se u svoj sator. Kralj Agamemnon, na Zeusov prijedlog, odlucuje zapoceti bitku s Trojancima. Me?utim, prvo zeli iskusiti raspolozenje ahejskih ratnika i nudi im da se vrate kuci. Na ogorcenje vo?a, ratnici rado zure prema brodovima, pripremajuci se da ih odmah spuste na vodu. Tada Agamemnon okuplja vojni savjet na kojem se u obranu interesa obicnih ratnika pojavljuje Tersit, najruzniji od Ahejaca koji je stigao pod Troju. Lukavi kralj Odisej nagovaranjem i silom utjece na ahejce, a Terzita jednostavno tuce zbog kukavickih govora. Opis svih tih doga?aja izlozen je u pocetnim pjesmama pjesme.